Printer Friendly Version Istorijsko obraćanje Andreja Danka predsednika Narodne skupštine Slovačke Republike u Narodnoj skupštini Republike Srbije, 7. juna 2018. godine @ 13 June 2018 09:27 AM

Uvažena gospodo, predsednice Narodne skupštine gospođo Majo Gojković, uvažene poslanice, uvaženi poslanici, ekselencije, draga braćo Srbi, građani Srbije i naši voljeni Slovaci, danas ispisujemo novo poglavlje slovačko-srpskih odnosa. Velika mi je čast što mogu da vam se obratim i da vas pozdravim u ime slovačkog parlamenta, u ime slovačkog naroda i naših nacionalnih manjina. Tokom dugih vekova, od kako naše narodne zajednice naseljavaju područja pod lukom Karpata i na Balkanskom poluostrvu, spaja nas velika evropska reka Dunav, kao i davna slovenska spona kada su naši preci zajedno naseljavali centralno-jugoistočnu Evropu. Našu sudbinu spajaju dve reke istog naziva, istog imena Morava. Ona severnija je do današnjeg dana simbol prve državne tvorevine starih Slovaka Velikomoravske kneževine. Ona južnija je dugi niz godina nosilac života za srpski narod. Egzistencija i nastanak Velike Morave u devetom veku je istorijski momenat kada se između starih Slovaka i Srba počela stvarati spona zajedničke pripadnosti, zajedničkog jedinstva. Deo istorijski prve organizovane državne tvorevine Slovena, koju su utemeljili naši slovenski preci, činili su takođe i lužički Srbi. Učenjaci Soluna, današnji patroni Evrope, Sveti Ćirilo i Sveti Metodije doneli su 863. godine starim Slovacima prvo pismo – glagoljicu. Obrazovali su i prosvetili mnoge slovačke plemiće, od kojih su postali hrišćanski apostoli. Oni su na čelu sa Gorazdom, prvim slovačkim biskupom, doneli pismo i hrišćanstvo i južnim Slovenima. Na prelasku devetog i desetog veka, Srbija i Makedonija postale su utočište za učenike Svetog Ćirila i Svetog Metodija, ti su morali da pobegnu iz Velikomoravske kneževine. Najznačajniji slovački učenjaci i iseljenici bili su Sveti Kliment ohridski i Sveti Naum. Na obalama Ohridskog jezera osnovan je manastir u kome je Sveti Kliment osnovao književnu školu. Zahvaljujući toj školi, Ohrid je postao najznačajniji centar kulture i obrazovanja južne i istočne Evrope. Vaši srpski preci su i zahvaljujući ohridskoj školi prvobitno pismo pojednostavili i do današnjeg dana koristite ćirilicu i u svom običnom životu. Kako bismo mogli da razumemo sadašnjost i istovremeno da razumno projektujemo budućnost, potrebno je da poznajemo svoju nacionalnu istoriju. Ovo poznavanje ne sme da bude razlog za nacionalnu zaslepljenost i egoizam. Iz istorije treba da se izvuče pouka, ali ne treba istoriju živeti. Nemojmo onda otvarati istorijske rane i nemojmo ih kao moderni narodi prenositi u modernu politiku 21. veka. Mi smo narodi koji su puno propatili, mi smo narodi koji su se puno borili za svoje državne tvorevine, ali to imamo veća srca i to smo srčaniji prema našim nacionalnim manjinama. Kao slovenski narodi, znamo da praštamo, čak i onima koji nas ozleđuju često pomažemo. Srbe i Slovake smatram ponosnim i samosvesnim narodima. To smo dokazali ne samo jednom, i tokom duge muslimanske okupacije, kada su Turci prodrli kod nas u Evropu. Želim da se poklonim hrabrosti srpskog naroda koji je u to vreme štitio ostatak Evrope u bici na Kosovom polju 1389. godine. Kraj srpskih ratnika stajali su i slovački ratnici koji su došli u pomoć iz Ugarske. Srbi i uprkos snažnom turskom ugnjetavanju nisu predali i sačuvali su svoj nacionalni identitet. Uvek ću to pričati kod kuće. Bili ste prvi koji su branili Evropu od napada i štitili našu religiju, vrednost i kulturu. Za to vam pripada poštovanje i čast. Zaštita hrišćanstva i drugih evropskih vrednosti koštala je puno srpski narod. Opustošene delove Vojvodine od 1690. godine postepeno su naseljavali i Slovaci. Primili ste ih s ljubavlju, otvorenih ruku i uz prijateljstvo. Zato i u ime tih Slovaka ja se poklanjam vašem gostoprimstvu. Retko koji narod je sačuvao daleko od maternje domovine i daleko od teritorije nacionalne manjine odakle su došli svoj jezik i vi ste imali tu veličinu da se uspeo sačuvati i njihov jezik i sada su Slovaci treća najbrojnija nacionalnost u tom severnom delu Srbije.

Dozvolite mi zato da sada pozdravim svoje voljene zemljake iz Petrovca, Kovačice i Bačkog Petrovca, koji su sedišta slovačke kulture i jezika, koju su dan danas sačuvali. Dragi moji zemljaci, dragi moji voljeni Slovaci, želim da se poklonim i vama, vašoj snazi, želim da se pohvalim vašem divnom slovačkom jeziku koji ste očuvali, vašim tradicijama, umetnosti, kulturi, vašim plesovima i igrama, jako se ponosimo vama. Želim da se zahvalim Republici Srbiji za iskrene napore u očuvanju Slovačke nacionalne manjine. Takođe, želim da se zahvalim za podršku koju naša nacionalna zajednica dobija od srpske države. Ubeđen sam da vojvođanski Slovaci su lojalni građani Srbije. Kao predstavnik najstarije političke stranke Slovaka ponosan sam na to sa kakvom vitalnošću i sa kakvim poštovanjem naši sunarodnici čuvaju narodne tradicije svojih predaka, daleko od matične zemlje. Galerija Zuske Medveđove, matica Slovačka u Srbiji, Muzej vojvođanskih Slovaka, slovački izdavački centar i Galerija naivne umetnosti u Kovačici su živi primer svega toga. Dozvolite mi da se zahvalim Nacionalnom savetu Slovačke nacionalne manjine za dostojno političko i društveno predstavljanje Slovaka. Biće mi drago ukoliko pozitivan odnos Srba prema Slovacima ostane i u budućnosti. Slovaci su trajni deo države Srbije. Srpsko-slovački odnosi bili su na vrlo dobrom nivou i u vreme prosvetiteljstva. Prva četiri direktora Prve srpske gimnazije u Sremskim Karlovcima bilu su učenjaci Slovačke, Andrej Volni, Jan Gros, Pavel Magda i Karlo Rumi. U Srbiji je radio i znameniti slovački slavista Pavel Jozef Šafarik koji je od 1819. godine i prvi direktor srpske gimnazije u Novom Sadu. Srpsku marljivost i vaš ponos, divili su se njima već i naši narodni prosvetitelji u vreme narodnog preporoda polovinom 19. veka. Uvek ste bili naša podrška, uvek ste bili naša braća koji su uvek bili spremni da nam pomognu. Veliku pomoć slovačkom narodnom pokretu koji su tokom 1848. godine i 1849. godine vodili Ljudevit Štur i Jozef Miroslav Hurban, pružili su im tu veliku pomoć, upravo njihovi srpski prijatelji. Osim srpskih dobrovoljaca koji su aktivno učestvovali u borbi za slovačku nezavisnost, slovačke dobrovoljačke jedinice podržavali su i srpski plemići i to isporukom oružja i finansiranjem vojske. Bliskost i uzajamno razumevanje između naša dva naroda dokazuje i otpor prema Habzburškom ugnjetavanju. Srbi su od 1914. godine morali da se brane od ogromne agresije od strane Habzburgovaca čije su osvajačke ambicije gurnule ceo svet u Prvi svetski rat. U tom su Slovaci izrazili solidarnost sa srpskim narodom prilikom pobune 71 trenčanskog pešadijskog puka u srpskom gradu Kragujevcu. U trenčanskom ili tzv. droterskom puku prevladavale su simpatije prema srpskim pobunjenicima tzv. komitačima u gradu Kragujevcu. Početkom juna 1918. godine odbili su da stupe na front i pobunili se protiv austrijskog rukovodstva. Posledica te vojne pobune koja je bila jedna od najvećih pobuna u istoriji Prvog svetskog rata, bilo je pogubljenje 44 slovačka vojnika. Ovih dana navršava se tačno sto godina od tog događaja. U čast njihovom sećanju iskren želim da pozdravim građane Kragujevca i zahvaljujem se na poštovanju koje je nakon tako dugog perioda oni još uvek odaju.

Velika je šteta da su se jugoslovenski narodi kako smo ih zvali podelili. U tom smislu želim da upozorim na činjenicu da Srbi i Slovaci su uprkos tome vrlo bliski slovenski narodi. Imamo puno toga zajedničkog i zato je potrebno i danas intenzivirati našu komunikaciju i mnogo više razmenjivati iskustva i međusobno učiti jedni od drugih. Ne živimo u lakim vremenima. Živimo u vremenima egoizma, sebičnosti, u periodu kada informacije uništavaju ljudske odnose. Tim pre bi trebalo da vršimo ocenu informacija koje dobijamo. Živimo u opasnom vremenu i u opasnom vremenu za našu decu. Učinimo sve u pravcu da iskreno prevazilazimo probleme. Učinimo sve da i naša deca smatraju mir kao nešto što se podrazumeva. Borimo se protiv cinizma, protiv zlobe, protiv zla. Imenujmo probleme i tražimo njihova rešenja. Mi, Slovaci živimo u srcu Evrope. Često govorim da nam upravo ta činjenica što živimo u srcu Evrope daje viši stepen empatije. Poštujemo sve evropske narode, ali ipak slovenski narodi su nama najbliži. Zato mislim da je došlo vreme da slovenski narodi više međusobno komuniciraju i sarađuju. Slovačka diplomatija i naši vojnici puno puta već su dokazali da to i možemo. U mirovnim snagama mi nismo napadački narodi, ali ako neko posegne na nešto naše, znamo da se branimo. Srpski narod preživeo je težak period. Osećamo i osećali smo sa vama. Stav Republike Slovačke što se tiče rešavanja pitanja AP Kosova i Metohije ostaje jednak i principijelan. Kao jedna od malo država smo odbili da priznamo nezavisnost Kosova i taj slovački stav se ne menja, niti će se menjati. Ukoliko postoji mesto gde treba da se rešavaju problemi kosovskog stanovništva, u tom slučaju to je Beograd. U tom smislu jednako otvoreno podržavamo otvoren i pragmatičan dijalog. Pre svega cenim vaš otvoren i konstruktivan dijalog. Vrlo detaljno sam informisan od strane predsednika Republike Srbije, od strane predsednice Vlade, pre svega od strane moje koleginice o tome kako Srbija postupa predusretljivo. Međunarodna zajednica međutim mora da bude više fer prema Srbiji. Slovaci su pripremljeni i spremni da pomognu bratskom slovenskom narodu, kao i drugima na Balkanu. To je naša obaveza i prema bratskom srpskom narodu iz prošlosti, koji nam je u bezbroj slučajeva pomogao. Imate ambiciju da uđete u strukture EU. Proces integracija je vrlo složen. U tom smislu nudimo vam pomoć na jednoj strani našim iskustvima iz pristupnih pregovora i našim iskustvima kao punopravnog člana EU. O tome da li ćete ući, morate da odlučite sami i slobodno. Šta možemo mi da vam pružimo su naša iskustva i greške koje smo načinili u tom procesu. Uveravam vas da će Slovačka i dalje da vam pruža konzistentnu podršku što se tiče širenja EU. Ukoliko Srbi tako odluče, trebali bi da budu jedan od prvih naroda koji će ući u tu zajednicu. Svakako poštujemo vašu slobodnu volju. Dugoročno na čelu grupe gde ćemo predsedavati u okviru Višegradske grupe od jula ove godine i na drugim susretima evropskih lidera, govorimo da upravo vi treba da budete ti kojima će se odstraniti nepravda, upravo vi treba da budete ti koji treba da budu kao jedni od prvih. Zemlje EU ćemo voditi ka tome da više podržavaju Srbiju. Nespremnost aktivnom pristupu u ovom procesu za nas nije prihvatljiva. Uveren sam da sve zemlje koje žele da postanu članice trebaju da imaju fer pristup i ukoliko svakako ispunjavaju prethodno određene kriterijume. Članstvo u EU Slovačkoj je donelo čitav niz različitih mogućnosti i zahvaljujući učešću u evro zoni, postigli smo i napredak na mnogim područjima. Republika Slovačka ove godine slavi 25 godišnjicu svoje državnosti. Mi smo stari slovenski narod koji međutim ima vrlo kratko svoju državu za koju smo dugo borili i time pre želimo da očuvamo ovu državu, da je razvijamo, polazeći od našeg istorijskog iskustva da samo u jednom kratkom periodu sada sami upravljamo svojom sudbinom. Svakako članstvo u EU je veoma značajna i bitna odluka. To je jedan vrlo vitalan projekat koji zahteva reforme i ima i svoje greške. Prednosti šengena su nesporne. Prednosti što se tiče kolektivne bezbednosti su još značajnije. Želim međutim da vas upozorim i na nedostatke, na greške koje smo mi Slovaci napravili prilikom ulaska u EU. Molim vas da sačuvate više svoju vodu, svoja zemljišta, svoje minerale, odnosno prirodna bogatstva. Nemojte se plašiti da uključite ove elemente i u svoj Ustav. Ukoliko se otvarate, očekujte reciprocitet i od druge strane. Čuvajte svoje brendove, čuvajte svoj nacionalni identitet, čuvajte svoje ljude. Nemojte se plašiti socijalnih reformi. Nemojte se plašiti da pogledate, steknete uvid u zapadne zakone o radu. Ako sam kod nas govorio o 13 i 14 plati, u državama kao što je to recimo Portugal, to je nešto sasvim uobičajeno. Neki moji građani iz Slovačke su mislili da sam poludeo. Mi smo uspeli da uvedemo i 13 i 14 platu, koja doduše još nije obavezna, ali je oslobođena od poreza i doprinosa. Pohvalio sam se vrlo ponosno austrijskom kolegi, koje je bilo moje iznenađenje kada sam od njega čuo da Austrija poznaje i 15 i 16 platu. To su fenomeni socijalnog sistema. To su specifičnosti koje se odnose na godišnje odmore, na bonove za topli obrok i slično. Pratite ove tendencije jer to bi trebalo da postane u budućnosti prirodan sastavni deo Zakona o radu koji čuva prava naših zaposlenih. Kao države Višegradske grupe, borili smo se i otvarali smo temu kvaliteta hrane. Borili smo se da ukoliko kupimo proizvod koji je jednako označene ima i jednaku strukturu i kvalitet. Prvo su nam se smejali, međutim mojoj političkoj stranci uspelo je da otvorimo ovu temu na nivou Vlade i na nivo Višegradske grupe i na nivou EU danas. Evropska komisija sada više ne govori da to nije istina. Mi smo građani iste kategorije, ali moramo da se borimo za ova naša prava. Iskreno govorim o stvarima o kojima želim da govorim sa vama danas, koje je moguće prevazići. Evropska unija jeste jedinstven projekat i isplati se raditi na njoj, isplati se razvijati je. Napravili ste ogroman posao. Mi smo za 25 godina doživeli dinamičke izmene, promene i danas mogu da kažem da je Republika Slovačka jedna od malo istočnoevropskih zemalja bivših koje imaju evro, koja proizvodi najviše automobila u odnosu na broj stanovnika i ima čitav niz još uvek otvorenih stvari koje treba da promeni prema našim građanima. Govorimo o promenama plata, govorimo o nedostatku radne snage. Govorimo i o još jednom značajnom problemu, a to je problem fragmentirane političke scene. To nije problem isključivo Slovačke. To je problem Evrope. Što više vreme prolazi, teže je sastaviti vladu. Manje odgovorni političari dolaze na vlast. Dovoljno je da imate jednu lažnu vest koja dođe u pravo vreme pre izbora i to pomaže subjektima koji, recimo, nemaju ni političko sedište, ni program, imaju samo rukovodioca, vođu koji želi da bude popularan i onda je teško voditi državu.

Pazite na to da sačuvate svoju ustavnost, slobodno takmičenje političkih stranaka i da i dalje razvijate ova područja, naravno, uz pregovore o ulasku u EU. Kod kuće nekima se to ne sviđa. Međutim, ja govorim da upravo mi, slovenski narodi, uprkos tome što smo članice EU, moramo da imamo dobre odnose i prema istoku i prema zapadu i prema severu i prema jugu. Ovaj razumni pristup vidim u vašoj politici. Mi Slovaci smatramo Srbe za sastavni deo našeg društvenog života. Drago nam je što su naše dugoročne veze čvrste i da jačaju. Naravno, novo vreme, moderno vreme donosi čitav niz fenomena. Mnogo Srba dolazi u Slovačku, mnogo Srba ostaje da radi. Za nas je vrlo značajno da mi Slovaci vidimo ovaj fenomen. Sve ćemo učiniti u pravcu da se ova međusobna povezanost koju smo osećali proteklih vekova, da se realizuje i u današnje vreme prema vašim građanima kod nas. To nije uvek jednostavno. Slovački narod uvek će stajati uz svoju južnu braću i verujem da će to biti međusobno uzajamno. Bez obzira na političku situaciju, nikad nemojmo zaboraviti da smo, pre svega, ljudi, da imamo zajednički cilj da napravimo svet boljim. Sloveni smo i zato zajedno sačuvajmo i razvijajmo naš slovenski svet. Slovenski svet je jedinstven i izuzetan. Mi Sloveni vrlo loše shvatamo površnost, bezosećajnost, nadmenost. Nažalost, ove osobine danas su u modi. Naša snaga je, međutim, u tome da imamo veliko srce. Nekada to izuzetno boli, ali vama Srbima mislim da ne moram da govorim o tome koliko puta u istoriji ste morali da ustanete. Znam da se dižete i da ćete se ponovo podići nakon ovako teškog perioda i bićete jaki. Ja to i želim i želim to i vama. Zahvaljujem vam se na poverenju i na časti da nastupim u vašem parlamentu. Ovo je najveća počast koju može da pokaže jedan demokratski narod. Niste mogli više da ispoštujete Republiku Slovačku od ovoga što ste učinili, da sam mogao da izlažem pred vama. Kao što sam na početku rekao, cilj mog izlaganja bio je da vam se zahvalim za vekove bratskih odnosa. Takođe, da izrazim spremnost Slovačke da vam pomogne i da možemo da vam vratimo to što ste vi u vekovima činili za nas. Ispred nas su veliki izazovi i od strane EU moramo da govorimo o poboljšanju funkcionisanja EU, o migracijama, o socijalnim pitanjima o kojima sam već nešto govorio, kao i o drugim pitanjima. Želim, međutim, da to savladamo u okviru Evrope zato što samo zajedničkim snagama, mudrih evropskih elita i predstavnika država, možemo da konkurišemo svetskim velesilama. Privredni svet je nemilosrdan. Ne postoji trgovac koji kada vam pozajmi evro ne želi više nazad. Budite oprezni. Kao što sam već rekao, puno puta u istoriji smo ustali, pomogli smo jedni drugima i želeo bih da stojimo jedni pored drugih i u modernoj Evropi. Srbiji želim samo uspeh i napredak. Srbiji želim i srpskim porodicama mir. Vi znate da poštujete ovu reč najviše u Evropi. Želim vam mir, dobre prijateljske, porodične odnose. Želim vam iskreno napredak. Zaslužili ste ga. Dragi Srbi, predstavnici nacionalnih manjina, dozvolite mi da se sa vama na kraju pozdravim na vašem jeziku – Bog blagoslovi Srbiju i hvala vam prijatelji.