Printer Friendly Version Intervju sa ambasadorom Srbije u Slovačkoj Republici @ 6 September 2014 10:48 AM

1. Vaša ekscelencijo, kako Vi sada na početku Vaše misije kao ambasadora Republike Srbije u Slovačkoj, vidite privrednu saradnju između Srbije i Slovačke?

Srbiju i Slovačku vezuju tradicionalno prijateljski odnosi i bliskost. Naši odnosi su zasnovani na stabilnimi dugoročnim osnovama, uz visok stepen saglasnosti po pitanju bilateralne i međunarodne saradnje. Politički i ekonomski dijalog je intenzivan i odvija se na visokom i najvišem nivou. Jednom rečju, Srbija i Slovačka imaju nadstandardne političke odnose. Slovačka pruža punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije. Takođe, značajna je podrška Slovačke Srbiji na njenom putu evro-integracija. U poslednjih nekoliko godina, ekonomska saradnja između naše dve zemlje je napredovala, ali verujem da postoje neiskorišćene mogućnosti kako na jednoj, tako i na drugoj strani, i jedan od mojih prioriteta tokom boravka u Slovačkoj je dalje unapređenje bilateralne ekonomske saradnje kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal koji postoji, i kako bi se ona dovela na nivo političkih odnosa.

2. Koje su, po Vašem mišljenju, privredne oblasti koje bi mogle da budu interesantne za ulaganje slovačkih investitora u Srbiji?

Slovački investitori su do sada pokazali najviše interesovanja za ulaganje u oblasti mašinske i energetske industrije. Imajući u vidu obnovu proizvodnje u automobilskoj industriji, verujem da Slovačka i Srbija mogu da ostvare značajaniju saradnju u proizvodnji delova za automobile, naročito u T2 i T3 sektoru, kako zbog relativne blizine velikih proizvođača u Slovačkoj i Srbiji, tako i zbog toga što je veliki broj zapadnoevropskih i azijskih proizvođača automobila locirao svoje fabrike u regionu. Uz to, verujem da je sektor usluga u Srbiji u fazi koja je privlačna za investitore i nadam se da će slovačke kompanije prepoznati priliku koju im pruža investiranje u Srbiju.

3. U Slovačkoj je duže vreme aktuelno pitanje nedovoljno efikasnog ostvarivanja prava, naročito u privrednim sporovima koji predugo traju. Kakva je situacija u ovom smislu u Srbiji?

Jedan od programskih ciljeva naše Vlade je okončanje reforme pravosuđa. U svom ekspozeu, premijer Aleksandar Vučić je naveo da je završetak reforme sudstva jedan je od bitnih stubova za normalno funkcionisanje privrede, državne uprave i stvaranje sigurnog ambijenta za ulaganja. Ciljevi reforme su da se smanji broj nerešenih predmeta, ubrzaju sudski postupci i omogući veća predvidljivost sudskog sistema (ujednačavanje presuda i tumačenja unutar sudskog sistema). Sve ovo treba da ima za rezultat vraćanje poverenja građana i privrede u sudski sistem. U tom smislu, do kraja godine će biti u potpunosti zaokružen zakonski okvir za novi, efikasniji pravosudni sistem.

4. U kojoj su meri usklađenji glavni pravni kodeksi (kao što su napr. Zakon o privrednim drušvima, Zakon o energetici, Zakon o javnim nabavkama i sl.) sa propisima Evropske unije?

Srbija je ove godine zvanično počela pregovore sa EU, ali je i pre toga, kao potpisnica SPP i zemlja kandidat, počela da se priprema za članstvo u Uniji što znači da su svi pravni propisi koji su usvojeni u potpunosti harmonizovani za zakonodavstvom i pravnim tekovinama EU.

5. Šta se može smatrati kao benefit za one slovačke investitore, koji se odluče da investiraju u Srbiji?

Srbija je jedinstvena država u Evropi jer imamo potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa EU, EFTA, CEFTA 2006, Ruskom Federacijom, Kazahstanom, Belorusijom i Turskom, kao i status povlašćenog izvoznika u SAD što omogućava bescarinski pristup tržištima sa više od jedne milijarde stanovnika. Uz to, naša industrijska i obrazovna baza omogućavaju pristup visokokvalifikovanoj radnoj snazi. Troškovi poslovanja u Srbiji su niži od zemalja u okruženju i napomenuo bih samo da je porez na dobit preduzeća kod nas 15%, što je jedna od najnižih stopa u Evropi. Srbija može takođe da se pohvali i velikim brojem veoma dobro opremljenih industrijskih i bescarinskih zona koje omogućavaju laku i brzu realizaciju investicionih projekata. Naravno, slovačka preduzeća imaju dodatnu prednost ukoliko investiraju u Srbiju, a to je nepostojanje jezičke barijere jer u Vojvodini živi veliki broj Slovaka koji predstavljaju most u saradnji između naše dve zemlje.

6. Najčešća pitanja koje postavljaju sebi slovački investitori kada počnu da razmišljaju o investiranju u Srbiji jesu: kakva je poreska politika (stope poreza), kakve su poreske olakšice, koja je prosečna plata radnika u privredi, koji su doprinosi po zaposlenom? Stopa poreza na dodatu vrednost je 20% (posebna stopa PDV-a za određene proizvode je 10%), penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 14%, zdravstveno osiguranje 5,5%, a osiguranje za slučaj nezaposlenosti je 0,75%. Kao što sam već rekao, porez na dobit pravnih lica je 15%, a porez na dividende, udele u dobiti, autorske naknade, kamate i kapitalni dobitak je 20%. Stopa poreza na dohodak iznosi 10% za zarade i samostalne delatnosti, 15% za prihode od kapitala i kapitalne dobitke i 20% za ostale vrste prihoda. Godišnji porez na dohodak građana iznosi 10% na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade i 15% na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade.

7. Da li postoje stimulansi prilikom otvaranja novih radnih mesta?

Izmenama i dopunama zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, od 1. jula 2014. godine poslodavac - pravno lice, odnosno preduzetnik koji zaposli novo lice ima pravo na povraćaj dela plaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, na teret zaposlenog i na teret poslodavca, po osnovu zarade za novozaposleno lice, isplaćenu zaključno sa 30. junom 2016. godine. Poslodavac ima pravo na povraćaj plaćenih doprinosa i to: 65% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje jednim, a najviše sa devet novozaposlenih lica, 70% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 10, a najviše sa 99 novozaposlenih lica, 75% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 100 novozaposlenih lica. Investitori takođe imaju mogućnost da apliciraju za subvencije za otvaranje novih radnih mesta koje iznose i do 10.000 EUR po novootvorenom radnom mestu, u zavisnosti od regiona u kome se realizuje ulaganje. Takođe, postoji mogućnost apliciranja za sredstva kod Zavoda za zapošljavanje za prekvalifikaciju radnika, a i vojvođanska Vlada nudi određene subvencije za nova radna mesta.

8. Početkom avgusta ove godine usvojen je novi Zakon o privatizaciji. U čemu se ogledaju bitne razlike između dosadašnjeg i novog zakona o privatizaciji?

Cilj novog Zakona o privatizaciji je da se okonča privatizacija 584 preostale državne firme. Rok za transformaciju ovih preduzeća u privatnu imovinu će biti 31.12.2015, kao i da zaštiti sve ključne institute tržišta, posebno institut zaštićenih poverilaca i instituta svojine. Pored prodaje kapitala, koja je bila predviđena i prethodnim zakonom, ovaj zakon predviđa i mogućnost prodaje imovine. U isto vreme, on nudi fleksibilniji izbor modela, metoda i mera privatizacije koji će omogućiti da preduzeća pronađu potencijalne partnere, investitore, kupce i vrate se u privredni život ako je to moguće, odnosno potraže rešenje u stečaju ako to nije moguće.

9. Možete li kvantifikovati imovinu Repulike Srbije koja će biti predmetom privatizacije po novom zakonu?

Agencija za privatizaciju je nedavno raspisala Javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za subjekte privatizacije iz portfelja Agencije. U portfelju Agencije za privatizaciju nalazi se 502 matična i njihova zavisna preduzeća za koja se objavljuje javni poziv iz sledećih grana delatnosti: administrativne i pomoćne uslužne delatnosti (13), građevinarstvo (51), državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje (1), zdravstvena i socijalna zaštita (16), informisanje i komunikacije (73), obrazovanje (1), ostale uslužne delatnosti (4), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (35), poslovanje nekretninama (1), prerađivačka industrija (113), rudarstvo (6), saobraćaj i skladištenje (21), snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (7) snabdevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada i slične aktivnosti (5), stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti (67), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (83), umetnost; zabava i rekreacija (3), usluge smeštaja i ishrane (21), finansijske delatnosti i delatnost osiguranja (15). Pisma o zainteresovanosti se dostavljaju poštom ili neposrednom predajom na pisarnici Agencije, Terazije 23 ili putem elektronske pošte na adresu loi@priv.rs, najkasnije do 15.09.2014. godine.

10. Šta bi ste Vi lično preporučili slovačkim privrednicima/investitorima, koji razmišljaju o otvaranju svojih privrednih aktivnostima u Srbiji?

Srbija je otvorena, pravno uređena država koja je na putu da postane član EU iz koje investitori imaju bescarinski pristup na tržišta sa preko milijardu potencijalnih kupaca. Želeo bih da naglasim da je nedavno usvojen i novi Zakon o radu koje će učiniti tržište rada u Srbiji fleksibilnijim i privlačnijim za sve investitore. Naša industrija je u povoju, ali postoje velike rezerve koje mogu da se iskoriste. Slovačka preduzeća koja su do sada investirala u Srbiju ostvaruju uspešne rezultate i verujem da ćemo u budućnosti imati još više pozitivnih primera uspeha slovačkih kompanija u Srbiji.