| |     ћирилица | english  
Naslovna
Ministar Dačić na sednici Saveta bezbednosti UN-a o radu UNMIK-a

"Poštovani gospodine predsedniče,

Cenjeni članovi Saveta bezbednosti,

Dame i gospodo,

Želim da se i ovom prilikom zahvalim specijalnom predstavniku generalnog sekretara UN-a gospodinu Zahiru Taninu na podnetom Izveštaju i ukupnom angažmanu na realizaciji mandata UNMIK-a, u skladu sa rezolucijom Saveta bezbednosti 1244 (1999). Takođe želim da pozdravim sve članove Saveta bezbednosti i ukažem na važnost nastavka redovnog, kvartalnog razmatranja situacije na Kosovu i Metohiji pred ovim uvaženim telom u kontekstu stvaranja uslova za nesmetano sprovođenje mandata UNMIK-a i u funkciji podrške procesu dijaloga između Beograda i Prištine koji se vodi pod pokroviteljstvom EU.

Takođe, želim da iskoristim ovu priliku i da se zahvalim gospodinu Ban Ki-munu, generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, za njegov doprinos radu naše Organizacije tokom njegovog mandata i da poželim uspeh njegovom nasledniku gospodinu Antoniju Guterešu.

Republika Srbija je uvek do sada, uprkos brojnim izazovima, demonstrirala jasnu posvećenost rešavanju svih spornih pitanja dijalogom u statusno neutralnom okviru, rukovođena, pre svega, interesima regionalne stabilnosti i stvaranja uslova za ekonomski prosperitet i napredak regiona u procesu pristupnih pregovora sa EU.

Tako je, gospodine predsedniče, zahvaljujući naporima Srbije, nedavno postignut Sporazum o telekomunikacijama čime je dat doprinos primeni Briselskog sporazuma. Međutim, naša spremnost da kroz razgovore tragamo za održivim rešenjima koja doprinose boljem životu građana Kosova i Metohije, nažalost, nije u mnogim slučajevima praćena istovetnim pristupom druge strane koja nastavlja sa, po dijalog evidentno izuzetno štetnim, unilateralnim potezima, poput nedavnog nečuvenog pokušaja konfiskacije rudarsko-metalurško-hemijskog kombinata "Trepča" od strane privremenih institucija samouprave u Prištini.

Napominjem da je Republika Srbija od otpočinjanja dijaloga upravo insistirala da se pitanje imovine stavi na dnevni red i da smo na tome godinama insistirali u gotovo svakoj rundi dijaloga i to na svim nivoima razgovora, ali Priština odbija da se o tome razgovara. Ovakvi akti Prištine kojima se promoviše atmosfera jednostranog nametanja, svršenog čina i ultimatuma umesto rešavanja otvorenih pitanja kroz dijalog, sa ciljem iznalaženja za sve involvirane strane prihvatljivih rešenja, kakvih je bilo i ranije, ni u kom slučaju nisu u interesu mira i stabilnosti u regionu.

Kao što Vam je poznato, 1999. godine nadzor nad upravljanjem rudarsko-metalurško-hemijskim kombinatom „Trepča a.d." preuzeo je UNMIK, shodno rezoluciji Saveta bezbednosti UN 1244 (1999). UNMIK je pravo na upravljanje „Trepčom" preneo Kosovskoj povereničkoj agenciji, osnovanoj 2002. godine od strane samog UNMIK-a. Nakon protivpravnog, jednostranog proglašenja nezavisnosti 2008. godine od strane Prištine, osnovana je Kosovska agencija za privatizaciju koja je preuzela nadležnosti Kosovske povereničke agencije, što do danas nije odobreno od strane UNMIK-a. Nelegalna Kosovska agencija za privatizaciju je zatim pristupila privatizaciji društvene i državne imovine u Pokrajini a upornim sprovođenjem ovakve prakse zloupotrebe, za šta ne postoji nikakvo pravno utemeljenje u rezoluciji SB UN 1244 (1999), Priština je do sada jednostrano privatizovala oko 70% društvene i državne imovine na Kosovu i Metohiji. Paralelno sa ovom protivzakonitom privatizacijom društvene i državne imovine, Priština je nastavila sa pljačkom privatne imovine Srba i Srpske pravoslavne crkve. Ova široko rasprostranjena praksa sprovođena je u velikoj meri pomoću lažne dokumentacije koju su kosovske institucije izdavale lokalnim Albancima.

Usvajanjem "Zakona o Trepči" grubo su prekršeni osnovni principi rezolucije Saveta bezbednosti 1244 (1999), kao i Ustavni okvir za privremenu samoupravu na Kosovu. Da podsetim, u ovom poslednjem se kao jedna od nadležnosti rezervisanih za specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN izričito navodi ovlašćenje da upravlja imovinom u javnom, državnom i društvenom vlasništvu, u skladu sa relevantnom legislativom UNMIK, kao i regulisanje javnih i društvenih preduzeća.

Naglašavam da je ovaj Zakon usvojen od strane privremenih institucija, bez učešća UNMIK i konsultacija sa vlasnicima/akcionarima „Trepče", predstavnicima opština na čijoj teritoriji se nalaze rudnici i postrojenja „Trepče", predstavnicima Srba u okviru privremenih institucija, kao i menadzmentom i zaposlenima u „Trepči Sever". Ovakvim jednostranim delovanjem privremenih institucija samouprave unosi se pravna nesigurnost koja može ozbiljno da ugrozi krhku bezbednosnu situaciju na Kosovu i Metohiji. Posebno je uznemirujuće što ovaj Zakon trajno narušava održivi ekonomski razvoj, bez kojeg je etnička struktura u srpskim sredinama na severu Pokrajine direktno ugrožena.

Ovakvim delovanjem privremene institucije samouprave na Kosovu i Metohiji otvoreno su prekoračile okvire svog mandata, konfiskujući privatnu imovinu „Trepče", čime su direktno pogođeni vlasnici/akcionari, poverioci i zaposleni, suprotno principima međunarodnog prava koje zabranjuje ovakav vid konfiskacije. Ovi akti u suprotnosti su i sa nizom međunarodnih instrumenata kojima se garantuje pravo na mirno uživanje imovine, zabrana diskriminacije i jednakost pred zakonom, poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i dr. Ovim su zakonom pogaženi i osnovni principi slobodnog tržišta i konkurencije, a on je direktno u suprotnosti i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Prištine i EU, kao i sa CEFTA sporazumom.

Priština nastoji da bez ikakvog pravnog opravdanja i uporišta, najveći kosmetski gigant transformiše u svojinu takozvane "Republike Kosovo", a da Srbija nema nikakva prava, iako je većinski vlasnik ovog privrednog subjekta. Reč je o ozbiljnom napadu na interese Srba, uključujući 3000 njih koji u "Trepči" rade. Procenjuje se da oko 38% srpskih porodica direktno ili indirektno zavisi od "Trepče". Svojina i pravo vlasništva su svuda, a posebno u demokratskom svetu, svetinja, a to čije je vlasništvo "Trepča" je više nego evidentno. "Trepča" je vlasništvo firmi iz Srbije, Republike Srbije i njenih građana koji su je gradili i nikakva protivpravna odluka kosovskih vlasti to ne može promeniti. Polazeći od toga, Vlada Srbije je donela odluku o poništavanju svih pravnih posledica akata i radnji privremenih institucija samouprave u Prištini koje se odnose na pravni i faktički položaj "Trepče". Vlada je bila prinuđena da donese ovakvu odluku jer želi da "Trepča", koja je od vitalnog značaja za opstanak Srba na ovom prostoru i ekonomski razvoj, pre svega, opština Kosovska Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok, ali i Novog Brda i Gračanice, nastavi da radi. Udar na „Trepču" nije samo udar na jedno preduzeće, to je udar na pravo jednog naroda da postoji na jednom prostoru i udar na same temelje rezolucije SB UN 1244 (1999), na kojoj počivaju mir i stabilnost u Pokrajini.

"Trepča" je žila kucavica i osnov postojanja Srba na severu Kosova i Metohije. Na ,,Trepčinoj" zemlji su izgrađena srpska naselja, u ,,Trepčinim" rudnicima rade hiljade ljudi i od toga izdržavaju svoje familije. Za njih je odbrana "Trepče" odbrana prava da postoje. U tom smislu je pokušaj da se "Trepča" otme svojim zakonitim vlasnicima ujedno i pokušaj da se dovrši etničko čišćenje nad Srbima i da se trajno dovede u pitanje etnička struktura u srpskim sredinama, što je neprihvatljivo.

Zakonom o Trepči vlasti u Prištini ne uzurpiraju samo imovinu države Srbije na KiM, već se u članu 5. predmetnog Zakona jasno kaže da takozvana "Republika Kosovo", prisvaja imovinu i rudne resurse i u drugim delovima Srbije van Kosova i Metohije, što je potpuni pravni nonsens. Srbija ostaje otvorena za iznalaženje mirnog i održivog rešenja za ovu situaciju u koju smo dovedeni ne svojom voljom, uverena da je put dijaloga i sporazumnog rešavanja svih pitanja i problema jedini ispravan put. U tom kontekstu, očekujemo da države članice Saveta bezbednosti iskoriste snagu svog autoriteta kako bi uticale da se ovaj Zakon stavi van snage, radi sprečavanja negativnih pravnih i bezbednosnih posledica koje prete da ugroze stabilnost na Kosovu i Metohiji i u regionu i proces dijaloga i normalizacije odnosa. U protivnom, Kosovo i Metohija će postati „crna rupa" Evrope gde je privatna svojina apsolutno nezaštićena.

Kao i na prethodnim sednicama Saveta bezbednosti istakao bih da je od presudnog značaja za održivi opstanak srpskog naroda u Pokrajini da se u najkraćem roku formira Zajednica srpskih opština kao mehanizam koji treba da omogući sistematsku, institucionalnu zaštitu srpske zajednice na Kosovu i Metohiji. Nažalost, umesto da njeno uspostavljanje bude centralno pitanje koje je moralo biti sprovedeno kao prioritetno, ona je postala predmet političkih ucena. Naša strana je u prethodnom periodu dosledno insistirala na tome da se definiše dinamika uspostavljanja Zajednice i da se odredi datum početka rada Upravljačkog tima. Zajednica srpskih opština može da bude zasnovana jedino na onome što je dogovoreno u dijalogu, a nikako na nečijim naknadnim pokušajima da unilateralno menja ono o čemu je, uz posredovanje EU, već postignut dogovor. Ne sme se dozvoliti da se ovaj proces dalje odugovlači i ugrožava jednostranim potezima kojima se srpskom narodu na Kosovu i Metohiji otvoreno poručuje da nema nikakva prava poput „Zakona o strateškim investicijama na Kosovu". Ovaj Zakon, ukoliko bi bio sproveden, Prištini bi dao pokriće za direktno ugovaranje kapitalnih projekata bez raspisivanja tendera i učešća lokalnih samouprava i za arbitrarno raspolaganje i prodaju opštih dobara, te bi u tom kontekstu imao nesagledivo štetne posledice po položaj i interese srpskog naroda u Pokrajini. Pomenutim zakonom koji je usvojen protivno proceduri za usvajanje zakona od vitalnog interesa za zajednice, obesmišljava se Zajednica srpskih opština, budući da se njime zadire u nadležnosti koje su prema sporazumu sasvim eksplicitno pripale budućoj Zajednici.

Jasno je da ova legislativna provokacija Prištine ima za cilj da od Zajednice srpskih opština načini praznu ljušturu i da onemogući Srbe da odlučuju o ekonomskom razvoju i prostornom planiranju u svojim sredinama. Otimačina srpske imovine na Kosovu i Metohiji, poput propalog pokušaja otimanja turističkog kompleksa na Brezovici, ne može se legalizovati nikakvim zakonom zbog čega je neophodno vratiti se za pregovarački sto jer od ovakvih jednostranih akata niko ne može da ima korist.

Situaciju na Kosovu i Metohiji i dalje karakteriše hronični nedostatak fizičke i pravne sigurnosti za Srbe, posebno za interno raseljena lica koja su se vratila ili žele da se vrate u mesta prethodnog prebivališta. Interno raseljenim licima onemogućeno je da učestvuju u izradi Zakona o kosovskoj agenciji za upoređivanje i verifikaciju imovine koji predstavlja još jedan nedopustiv i zastrašujuć primer pokušaja legalizacije otimanja srpske imovine a i u direktnoj je suprotnosti sa dogovorom o katastru koji je postignut u okviru dijaloga pod okriljem EU. Postoje hiljade slučajeva u kojima su se Albanci putem falsifikovane dokumentacije upisivali u katastar kao vlasnici poseda interno raseljenih lica. Pored toga, nisu predviđeni nikakvi posebni mehanizmi za obaveštavanje raseljenih lica o postupcima koji se vode povodom njihove imovine. Još jedan metod odvraćanja od povratka, posebno u regionu Peći, jeste plasiranje informacija u kosovskim medijima o podizanju optužnica za ratne zločine protiv većeg broja Srba, gotovo po pravilu interno raseljenih lica koja su se prijavila za povratak. Povratnici su konstantno izloženi napadima, a uz sve češću upotrebu vatrenog oružja i eksplozivnih naprava, beleže se i učestali napadi na pravoslavna groblja i spomen-ploče otetim i ubijenim civilima. Povrh toga, i dalje su prisutni pokušaji sprečavanja interno raseljenih lica da obeležavaju verske praznike, kao što je bio slučaj u Djakovici i Mušutištu.

Takođe, na Kosovu i Metohiji je prisutan drastično pojačan verski ekstremizam sa elementima terorizma i delovanja radikalizovanih ekstremista koji se vraćaju sa ratišta iz formacija terorističkih grupa. S druge strane, na polarizovanoj političkoj sceni evidentan je trend daljeg zaoštravanja i „suzavac demokratije", uz kontinuirano nasilje prema pripadnicima srpske i drugih ne-albanskih zajednica. Drugim rečima, bezbednost na Kosovu i Metohiji oduvek je bila nestabilna i podložna eskalaciji nasilja, a po pravilu su najugroženiji povratnici u nacionalno mešovitim sredinama. U tom kontekstu, ne mogu se razumeti razlozi iz kojih se u izveštaju generalnog sekretara smanjuje prostor i fokus posvećen zapažanjima u pogledu bezbednosti. U tom smislu, predlažemo da se u kvartalne izveštaje generalnog sekretara unesu nova poglavlja posvećena položaju zajednica južno od Ibra, utvrđivanju prepreka koje otežavaju ili onemogućavaju povratak interno raseljenih, imovinskim pravima i borbi protiv nekažnjivosti etnički motivisanih zločina. Uz to ističem da suvoparno statističko iznošenje parcijalnih evidencija o napadima na život i imovinu pripadnika ne-albanskih zajednica predstavlja relativizaciju civilizacijski nedopustive pojave, a to je progon po etničkoj i verskoj osnovi. Pored statistike, bilo bi korisno da u izveštaju bude dat i prikaz institucionalnog reagovanja nadležnih policijskih, tužilačkih i pravosudnih organa u smislu istrage, otkrivanja izvršioca, podizanja optužnica, krivičnog ili prekršajnog procesuiranja, vrste izrečene kazne zajedno sa pravosnažnošću i izvršenjem, kod krivičnih dela motivisanih etničkim elementom. Bez institucionalnog reagovanja, svi napadi i druga krivična dela protiv Srba se depersonifikuju i svode na statistiku, što dugoročno vodiprivikavanju na klimu nekažnjivosti za etnički motivisane zločine protiv Srba. U tom smislu bilo bi vrlo ilustrativno videti statistiku o procentualnom rešavanju ovih kriminalnih akata.

Brojni su i primeri skrnavljenja duhovne baštine srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Poslednji takav primer jeste slučaj podmetanja požara u Hramu Hrista Spasa u Prištini, početkom septembra, koji sam pomenuo i prošli put u svom istupanju. Da podsetim, reč je o nedovršenom hramu koji je pretvoren u javni nužnik i prostor u kome se snimaju muzički spotovi oskudno odevenih lokalnih pevačica. Kao da to nije bilo dovoljno, u najnovijem incidentu, nepoznata lica su provalila u hram i podmetnula požar. Ovaj incident, koji je za najoštriju osudu, direktna je posledica odbijanja kosovskih vlasti i policije da postave stalnu zaštitu pred hramom koji je u više navrata bio izložen provalama i skrnavljenju. Ovome su prethodili protesti grupe kosovskih Albanaca protiv hrama, što je samo jedna u nizu akcija protiv Srpske Pravoslavne Crkve i srpskog naroda na Kosovu i Metohiji koji je već 17 godina izložen sistematskom, etničkom teroru. Cilj je da se uništi Hram Hrista Spasa kao jedini preostali simbol i trag prisustva pravoslavnog hrišćanstva u centru Prištine, u gradu u kome je pre 1999. živelo preko 40 000 Srba, kao što je uništeno ili proterano sve što je srpsko u ovom gradu kao i u mnogim drugim gradovima na Kosovu i Metohiji. Prištinske vlasti su nedeljama pre toga prekopavale svaki centimetar oko hrama, u nastojanju da nađu način da ga povežu sa ratnim zločinima, a kad im to nije pošlo za rukom, usledio je požar. Ekstremisti koji pozivaju na rušenje hrama ili na njegovo oduzimanje od SPC i promenu njegove namene, pozivaju na nastavak etničkog čišćenja, negiranje osnovnih verskih prava i sloboda srpskom narodu ali i osnovnih civilizacijskih normi savremenog sveta. Time se dodatno raspiruje etnički i verski ekstremizam i radikalizam na štetu procesa stabilizacije i pomirenja. Ovakvi akti najbolje svedoče kakav je zaista odnos Prištine prema kulturnoj i verskoj baštini Srba. To je istovremeno pokazatelj koliko je Srbija bila u pravu kada se protivila članstvu Kosova u Unesku. Oni koji ruše, pale i skrnave srpske crkve ne mogu biti njihovi čuvari. Valjda to sada vide i one zemlje koje su podržale ulazak Kosova u Unesko, valjda vide kome su hteli da povere zaštitu srpskog nasleđa u Pokrajini.

Dame i gospodo,

Usled nepostojanja elementarnih uslova za održivi povratak, broj povratnika u Pokrajinu i dalje je poražavajuće mali. Može se slobodno reći da je ovo zajednički neuspeh svih aktera involviranih u proces povratka. Svi snosimo odgovornost da to promenimo i stvorimo uslove u kojima će raseljenima ne samo deklarativno, već istinski biti ostavljen izbor između povratka i lokalne integracije. Za to je nužno da u mestu povratka budu ispunjeni elementarni uslovi u smislu lične i imovinske bezbednosti. Vladavina prava, odsustvo diskriminacije, poštovanje u punoj meri osnovnih ljudskih i građanskih prava i iskorak iz politika čiji je cilj produbljivanje jaza među zajednicama na nacionalnoj i verskoj osnovi predstavljaju temeljne pretpostavke normalizacije odnosa i rešavanja pitanja interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije. Važno je da se, i pored brojnih problema sa kojima se svet suočava, uključujući i aktuelnu izbegličko-migrantsku krizu, interno raseljena lica sa Kosova i Metohije ne izgube iz fokusa međunarodne zajednice, posebno UN, pre svega imajući u vidu da je upravo ovo pitanje izričito obihvaćeno mandatom misije UN u Pokrajini. Međunarodna zajednica ne sme dozvoliti da ovi ljudi budu zaboravljeni. Nije dovoljno samo konstatovati neprihvatljivo nizak stepen povratka, već analizirati razloge neuspeha, u kojima presudnu ulogu ima čvrst stav većinske zajednice ali i njihovih političara o neprihvatanju povratka interno raseljenih Srba. Podsećamo, stvarni održivi povratak ostvarilo je tek nekih 4.000 raseljenih Srba (1,9%). Jedan od razloga je i zanemarivanje zajednica južno od Ibra koje doprinosi njihovoj izolovanosti, zapostavljenosti i bezizglednosti.

Svaki sledeći put kad predstavnik Prištine izgovori opšte optužbe o navodnom genocidu i etničkom čišćenju Albanaca setite se da su Srbi, od 427 naselja u kojima su živeli do 1999. godine, iz ukupno 311 njih proterani. Više od 220.000 njih. Setite se žrtava monstruoznih zločina trgovine ljudskim organima, o kojima je svedočio izvestilac Parlamentarne skupštine Saveta Evrope Dik Marti u svom izveštaju. Setite se i kidnapovanih i nestalih Srba i drugih ne-Albanca sa prostora Kosova i Metohije, uključujući oko 570 njih čija se sudbina i danas, 17 godina posle sukoba, ne zna, i više od 1000 Srba ubijenih od 1999. čiji je broj pravosnažno osuđenih ubica još uvek ravan nuli.

Setite se i mučenika oca Haritona koji je zverski ubijen juna 1999. godine u mom rodnom Prizrenu, kome je glava odsečena na isti način kako danas, na zgražavanje čitavog sveta, to čine teroristi Islamske države, ubijajući svoje nedužne žrtve. Obezglavljeno telo oca Haritona nađeno je sa polomljenim rukama i kičmom i ubodima nožem u predelu srca, užasnim svedočanstvima muka u kojima je postradao od ruku albanskih ekstremista.

Setite se i martovskog pogroma 2004.g. kada je, uprkos međunarodnom prisustvu u Pokrajini, ubijeno 19 Srba, a 900 njih povređeno. Tom prilikom zapaljeno je 935 srpskih, romskih i aškalijskih domova, 6 gradova i 10 sela etnički je očišćeno, iz svojih domova proterano je oko 4000 ljudi, a srušeno, zapaljeno i oskrnavljeno 35 svetinja, od kojih je većina podignuta još u 14. veku. Tog marta spaljen je Devič, zadužbina srpskog despota Djurađa Brankovića podignuta oko 1434. godine, a palitelji Bogorodice Ljeviške koja se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine palili su automobilske gume ne bi li vatra brže progutala neke od najlepših ikona iz prve polovine 14. veka, što je svetska kulturna baština.

Setite se brojnih slučajeva vandalskih napada na srpsku kulturnu i religijsku baštinu širom Pokrajine nedostojnih moderne Evrope i civilizovanog sveta. Od juna 1999. godine, dakle posle prestanka oružanih sukoba, do danas, 236 crkava, manastira i drugih objekata u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, kao i kulturno-istorijskih spomenika bili su mete napada. Na prostoru Kosova i Metohije uništena su 174 verska objekta i 33 kulturno-istorijska spomenika. Na većini pravoslavnih grobalja ne postoji gotovo nijedan neoštećen spomenik. Južno od Ibra nije ostao čitav nijedan spomenik iz srpske istorije. Ni u jednom gradu južno od Ibra danas nema ulice sa srpskim imenom, dok se ulice istovremeno nazivaju po pripadnicima OVK i osvedočenim teroristima i počiniocima monstruoznih zločina. Poruka koja se time šalje Srbima je krajnje jasna. Oni koji su vas ubijali i proterivali sada imaju pravo da se nazivaju nacionalnim herojima u čiju slavu se podižu spomenici i daju nazivi ulicama i drugim javnim objektima. Mnogobrojni primeri institucionalnog nasilja na današnjem Kosovu deo su strategije zatiranja tragova vekovnog trajanja srpske države i naroda na ovom prostoru, čime se nastoji dati podrška legalizaciji rezultata etničkog čišćenja srpskog naroda.

Uvaženi članovi SB, svaki put kada predstavnici Prištine pred ovim cenjenim telom ponavljaju svoje lažne tvrdnje polazeći od toga da hiljadu puta izgovorena laž postaje istina, setite se svega što sam malopre rekao. Te laži ne mogu promeniti činjenicu da Kosovo nije i ne može biti država. To što vi nazivate "državom" je ništa drugo do produkt kršenja međunarodnog prava, principa Povelje UN i postulata na kojima je utemeljena moderna civilizacija. Etničko čišćenje, masovno kršenje ljudskih i građanskih prava ne-albanskog stanovništva, uništavanje kulturnog nasleđa koje ne pripada samo srpskom narodu, već evropskoj i svetskoj kulturnoj baštini, eto to su temelji samoproglašene lažne države Kosovo.

Najbolja potvrda civilizacijske nezrelosti onih koji se predstavljaju kao lideri albanskog naroda na Kosovu i Metohiji jeste i nedavno usvajanje od strane kosovskog parlamenta dokumenta ciničnog naslova „Rezolucija o zaštiti vrednosti OVK". Polazna teza ovog sramnog dokumenta je da je zločin pozitivna društvena vrednost. Ako se vrednošću može nazvati pljačkanje, otimanje, zlostavljanje, mučenje i ubijanje civila i postavljanje zaseda novinarima i sanitetskim vozilima, onda teroristička OVK zaista zaslužuje da joj parlament privremenih institucija samouprave u Prištini posveti rezoluciju. Nije poznato da je ijedna skupština na svetu, osim možda tokom Drugog svetskog rata, usvajala rezolucije kojima se slave zločinci i teroristi, ali parlament u Prištini je još jednom uspeo da bude jedinstven. U ovoj rezoluciji nećete naći čak ni trag osude terorizma i nasilja, u njoj se naravno ne pominje „žuta kuća", gde su živim ljudima vađeni organi, ni otmice, silovanja i pokolji srpskih i drugih nealbanskih civila, što su prave tekovine i vrednosti kojih je OVK baštinik. Iz tog razloga, uvaženi predstavnici država članica SB, koji ste istovremeno i predstavnici civilizovanih društava, ovakav čin najvišeg zakonodavnog tela u Prištini zaslužuje najsnažniju osudu. Upravo je na ovaj način parlament u Prištini poslao jasnu poruku celoj međunarodnoj zajednici, a i vama koji ovde sedite, šta misli o Specijalnom sudu a šta o zločinima OVK, koje bi baš taj novoformirani sud trebalo da verifikuje i sankcioniše. Ovo znači da parlament u Prištini koji je usvojio potrebnu regulativu za otpočinjanje rada Specijalnog suda u Hagu, već na samom početku ovog procesa nedvosmisleno daje do znanja šta možemo da očekujemo u daljem procesu utvrđivanja odgovornih za zločine počinjene nad Srbima i drugim ne - Albancima. Ovo istovremeno pokazuje da posete Hašima Tačija spomeniku žeteocima ubijenim na polju jula 1999. godine u Starom Grackom, kao i spomeniku deci ubijenoj u Goraždevcu 2003. godine dok su se igrala na seoskom potoku nije ništa drugo do čin jednokratnog i neuspelog političkog marketinga, te da je u najmanju ruku preterana i preuranjena ocena iz izveštaja koji je pred nama da je ovo „primer za menjanje stava u širem kontekstu, koji uvodi optimizam za potencijal za uspešno pomirenje na nivou društva". Podsetiću da za ove zločine niko nije odgovarao a sva je prilika da nikad i neće, te da će vreme pokazati da li će ove posete biti pretočene u neki opipljiv pozitivan pomak u smislu unapređenja bezbednosti i poštovanja prava ne-albanskih zajednica. 

Gospodine predsedniče,

Naša strana će, u interesu regionalne stabilnosti, nastaviti dijalog Beograda i Prištine. Dijalog čiji su primarni ciljevi rešavanje svakodnevnih, životnih problema ljudi koji na Kosovu i Metohiji žive i normalizacija odnosa, a ne dijalog koji se zloupotrebljava kao platforma za nametanje nezavisnosti Kosova. Podsećam da je suština svakog dijaloga, pa i ovog u Briselu, da se postigne zajednički dogovor a ne da se rešenja nameću. Uloga međunarodne zajednice je da pomogne u postizanju kompromisa, a ne da pomaže jednoj strani da nametne svoje interese. To se pre svega odnosi na Zajednicu srpskih opština, kao presudno pitanje za srpsku zajednicu na Kosovu i Metohiji. Srbija neće nikada priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, ali će nastaviti politiku mirnog rešavanja ovog pitanja, na bazi odgovornog pristupa i uz puno sprovođenje postignutih dogovora u okviru Briselskog dijaloga. Bez obzira na brojne izazove i učestale demonstracije odsustva konstruktivnosti i izražene sklonosti ka štetnim unilateralnim potezima druge strane, i dalje ćemo posvećeno raditi na normalizaciji odnosa. Ne želimo da situacija na Kosovu i Metohiji bude latentna pretnja stabilnosti i napretku Srbije i regiona, i zato ćemo se i dalje predano angažovati na mirnom rešavanju nesuglasica, svesni da je pred nama dugotrajan proces, u kojem, da stvar bude teža, često nemamo odgovarajućeg sagovornika koji sa nama deli viziju drugačijeg, pomirenju, vladavini prava i demokratskim vrednostima istinski posvećenog regiona.

Dame i gospodo,

Pozivam države koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova da, uprkos pritiscima koje mnoge od vas trpe, ostanete dosledni u svom principijelnom poštovanju međunarodnog prava, Povelje UN-a i vrhovnog autoriteta SB UN-a na planu očuvanja međunarodnog mira i bezbednosti, čija rezolucija 1244 (1999) potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije. Imajte na umu da je podrška međunarodne zajednice ključ uspeha dijaloga Beograda i Prištine. Svaka promena stava država koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova bi negativno uticala na dalji konstruktivan pristup strana u dijalogu i na implementaciju postignutih dogovora. Istovremeno pozivam i one države koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova da ovu svoju odluku ozbiljno preispitaju i na taj način daju doprinos nastojanjima da se za pitanje Kosova i Metohije iznađe obostrano prihvatljivo rešenje. To je ono što tražimo. Priliku za dijalog i dogovor umesto unilateralizma. A od vas, cenjenih članica Saveta bezbednosti, očekujemo da podržite ovakva nastojanja u duhu vrednosti koje oličavaju Ujedinjene nacije, i da ne dozvolite da budete zavarani propagandnim manipulacijama i lažima koje iznova slušamo od predstavnika privremenih institucija samouprave na Kosovu na sednicama Saveta bezbednosti.

Želim, na kraju, još jednom da istaknem da je Srbija iskreno opredeljena za mir, dijalog, pomirenje i regionalnu stabilnost. Jednom rečju, za trajna rešenja koja će voditi u budućnost , umesto sukoba iz prošlosti.

Zahvaljujem na pažnji."


Verzija za štampu
Vesti
Ambasador A. Nakić je predao akreditivna pisma predsednici Slovačke Z. Čaputovoj, 27. mart 2024. godine
Bliska saradnja između Srbije i Slovačke će se nastaviti i u narednom periodu
Obeležavanje 25 godina od NATO агресије - Žilina, 24. mart 2024. godine
Ambasador A. Nakić sa L. Parizekom, predsednikom Saveta Slovačkih eksportera - Exporteri o jačanju ekonomske saradnje Srbije i Slovačke
Ambasador A. Nakića se sastao sa S. Jovankovičem predsednikom Udruženja Slovaka iz Jugoslavije i M. Demakom predsednikom Udruženja Staropazovčana u Slovačkoj
Ambasador Aleksandar Nakić uručio ukaz o odlikovanju od strane predsednika R. Srbije Aleksandra Vučića počasnom konzulu Srbije Mojmiru Vrliku
Sastanci ambasadora A. Nakića sa predstavnicima srpskih udruženja u Slovačkoj
Ambasador Aleksandar Nakić je predao kopije akreditivnih pisama, 22. februara 2024. godine
Svetosavska akademija održana u Ambasadi R. Srbije u Bratislavi, 3. februara 2024.
Dodela državnog odlikova Slovačke Evi Husarikovoj, slikarki naive iz Srbije
Predsednik Vučić primio Orden prvog stepena Slovačke Evangeličke a.v. crkve
Ministar Dačić primio u oproštajnu posetu ambasadora Slovačke
Obeležavanje godišnjice stradanja civila i vojnika u logoru Veliki Međer, Slovačka Republika, 26. i 27. oktobar 2023. godine
Izložba naivnog slikarstva umetnika iz Kovačice u Breznu
Ambasada Srbije u Slovačkoj partner projekta „Ambasada mladih“
Predstavljanje međunarodnog sajma „Vinska vizija Otvoreni Balkan“ na najvećem slovačkom festivalu vina Danube Wine Challenge
Ambasada R. Srbije je uzela učešće na Danu otvorene diplomatije koji je organizovalo slovačko Ministarstvo inostranih i evropskih poslova
Međunarodna izložba slika „Slovenske impresije-žena“, 15. jun 2023. godine
Pretpremijera filma „Leto kada sam naučila da letim“ u Bratislavi
Otvorena izložba „Jasenovac”, u Muzeju Holokausta u Seređu, 4. aprila 2023. godine
Promocija srpske šljivovice „Jelički dukat“ u Slovačkoj
Predavanje M. Barlović na Ekonomskom univerzitetu u Bratislavi
Svetosavska akademija održana u Ambasadi R. Srbije u Bratislavi, 11. februara 2023.
Tradicionalna izložba slika naivnih umetnika iz Srbije u Bratislavi
Ambasada Republike Srbije podržava kampanju Ujedinjenih nacija za okončanje nasilja nad ženama i devojčicama
M. Barlović, privremeni otpravnik poslova Ambasade, na otvaranju izložbe „Slovačka naivna umetnost iz srpske Vojvodine“ u Martinu
PPV i MSP Dačić sa predsednikom Odbora za spoljne poslove Narodne skupštine Slovačke Republike
„Veče srpske književnosti“ održano u Bratislavi, 11. novembra 2022. godine
Obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu u Slovačkoj
M. Barlović sa poslanicima Narodne skupštine Slovačke Republike J. Valjovom i M. Svrčekom o unapređenju saradnje
Obeležavanje godišnjice stradanja civila i vojnika u logoru Veliki Međer, Slovačka Republika, 26. i 27. oktobar 2022. godine
Govor ministra spoljnih poslova Nikole Selakovića na sednici SB UN povodom izveštaja o radu UNMIK
Istraživanje o državljanima R. Srbije koji žive u inostranstvu u periodu sprovođenja popisa od 1. do 31. oktobra 2022. godine
Selaković: Intenzivna diplomatska aktivnost u Njujorku, afirmisali smo našu politiku
Obraćanje predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića na generalnoj debati 77. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave - 15. septembar
Predsednik Vučić predsedavao Samitom u okviru inicijative Otvoreni Balkan
Biciklista - humanitarac Zlatko Jovanović posetio ambasadu R. Srbije u Bratislavi
Mladi sportisti Srbije na Evropskom olimpijskom festivalu mladih
M. Barlović u poseti "Slovačkoj legalnoj metrologiji"
Otpravnik poslova a.i. D. Zurovac se sastao sa V. Stankom, direktorom European Institute of Bussines and Public Education
Predsednik Vučić učestvovao na GLOBSEC 2022 Forumu
Čestitka predsednice Slovačke Republike povodom preuzimanja funkcije predsednika Republike Srbije
Predsednik Vučić položio zakletvu
Predsednik Vučić na godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma
Selaković: Srbija će se svim diplomatskim i političkim sredstvima boriti protiv zahteva tzv. Kosova u SE
Selaković: Zahtev tzv. Kosova za članstvo u SE u suprotnosti sa pravilima i normama ove organizacije
Selaković: Srbija aktivno uključena u suzbijanje terorizma, radikalizma i ekstremizma
M. Barlović učestvovala na komemorativnom obeležavanju 103. godišnjice smrti M.R. Štefanika
M. Barlović, otpravnik poslova Ambasade, na otvaranju izložbe P. Hajka u Martinu
Odluka o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore
Izložba slika Pavela Hajka, naivnog slikara iz Kovačice u Etnografskom muzeju u Martinu
Selaković razgovarao sa šefom Delegacije EU i ambasadorima država članica EU
Ambasada Srbije i Arhiv Vojvodine zajedno rade na unapređenju odnosa sa Slovačkom
Vučić: Slaveći Sretenje šaljemo poruku da želimo slobodnu, jaku i modernu Srbiju
Prijavljivanje za glasanje u inostranstvu do 12. marta
Beograd dobija Centar za četvrtu industrijsku revoluciju
Oproštaj prijatelja
Miroslavu Demaku uručena Povelja za životno delo Udruženja književnika Srbije
"Prijatelj Slovačke“ - intervju ambasadora M. Babića za specijalno izdanje novina Hlavne spravy
Intervju ministra N. Selaković za časopis Dimenzie
„Živela Srbija“ i „Y viva España“ - sastanak sa ambasadorkom Kraljevine Španije gđom Loreom Aribalzaga Sebaljos
Odluka o dodeli nacionalnih priznanja za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge u oblasti ostvarivanja saradnje i jačanja veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu za 2021. godinu
Susret ambasadora Momčila Babića sa počasnim konzulom Srbije u gradu Martinu Mojmirom Vrlikom
Otvaranje Klastera 4 važna prekretnica za Srbiju
Slovačka nastavlja da čvrsto podržava Srbiju po pitanju KiM i evropskih integracija
REFERENDUM: GLASANJE U INOSTRANSTVU
Selaković razgovarao sa Žiofreom i ambasadorima EU
Srbija unapređuje saradnju sa Višegradskim fondom
Obeležavanje 11. novembra Dana pobede
Аtanasković na X zasedanju Mešovite komisije za ekonomsku saradnju između Republike Srbije i Slovačke Republikе
Atanasković: Slovački privrednici zainteresovani da dođu u Srbiju
Atanasković u dvodnevnoj poseti Slovačkoj
Srbija očekuje podršku za otvaranje klastera do kraja godine
Važna uloga Uneska za očuvanje srpske baštine na Kosmetu
Selaković obišao Srpsko vojničko groblje u Velikom Međeru
11. NOVEMBRA U 11 SATI NA GROBLJU U VELIKOM MEĐERU PRAZNUJEMO DAN POBEDE U PRVOM SVETSKOM RATU!
Obeležavanje stogodišnjice smrti slovačkog pisca Pavola Orsaga Hviezdoslava
Intervju ministra N. Selakovića za Radio televiziju Slovačke, dat prilikom zvanične posete Slovačkoj, 28. oktobra 2021.
Obraćanje predsednika Republike Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održanoj u Glazgovu
Ministar N. Selaković dogovorio sa ministrom I. Korčokom održavanje velikog poslovnog foruma u R. Srbiji, početkom 2022. godine
Klub prijatelja srpske kulture sa novim članovima i planovima
Selaković: Slovačka podrška Srbiji po svim pitanjima od vitalne važnosti
Selaković razgovarao sa predstavnicima udruženja Srba u Slovačkoj
Selaković sa članovima Kluba prijatelja srpske kulture
Selaković pozvao slovačke kompanije da investiraju u Srbiji
Ministar Selaković sa predsednikom slovačke vlade o jačanju ekonomske saradnje
Selaković zahvalio Slovačkoj na čvrstom i principijelnom stavu po pitanju KiM
Selaković: Slovačka jedan od naših najsnažnijih podržavaoca na EU putu
Kontinuirana komunikacija Srbije sa EU o daljim reformama
Selaković pred SBUN: Dijalog i primena postignutih dogovora jedini pravi put za rešavanje otvorenih pitanja
Sastanak sa delegacijom opštine Kovačica i počasnim konzulom Srbije u Slovačkoj
Sastanak na visokom nivou posvećen obeležavanju 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja
Sastanak sa ambasadorom Irske NJ.E. g. Dermotom MekGauranom
Odlična politička i ekonomska saradnja Srbije i Slovačke
Ambasador M. Babić se susreo sa M.Pavlikovom i Z.Gadušovom sa Univerziteta Konstantina Filozofa u Nitri
Predsednik Vučić prisustvovao ceremoniji obeležavanja početka radova na modernizaciji i rehabilitaciji pruge Niš-Brestovac
Telefonski razgovor predsednika Vučića sa generalnim sekretarom NATO
Selaković u Njujorku sa 28 šefova diplomatije o ekonomskim uspesima Srbije i situaciji na KiM
Priština ozbiljno ugrozila mir i regionalnu stabilnost
Predsednica Vlade Brnabić na Globalnom Kovid-19 samitu u organizaciji Bele kuće
Obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
15. septembar - Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastavе
Ambasador Babić na prijemu povodom posete Pape Franciska Slovačkoj
Ambasador Babić je učestvovao na memorijalnom događaju povodom Dana sećanja na žrtve holokausta i rasnog nasilja
Susret ambasadora M. Babića sa L.Škvarenjinovom, predsednicom Slovačko-srpske asocijacije Dunav, 09. septembar 2021.
Slovačka neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. „Kosova“
Odnosi Srbije i Italije su u stalnom uzlaznom trendu
Predsednik Vučić na Bledskom strateškom forumu
Razgovor sa R. Bužekom, direktorom Političkog sektora Ministarstva inostranih i evropskih poslova Slovačke
Ambasador Babić je učestvovao na centralnoj manifestaciji obeležavanja Slovačkog narodnog ustanka u Banskoj Bistrici
Ambasador Babić položio venac na memorijalni spomenik Slovačkom narodnom ustanku u Bratislavi
Ambasador M. Babić se sastao sa M. Sobolom, predsednikom udruženja Servare et Manere
Razgovor sa L. Parizekom, predsednikom Saveta Slovačkih eksportera - Exporteri i bivšim državnim sekretarom Ministarstva spoljnih i evropskih poslova
Otkrivena spomen ploča Vuku Karadžiću u Bratislavi
Ambasadoru Republike Srbije u Slovačkoj Republici, g. Momčilu Babiću, uručena Medalja drvo mira
STOGODIŠNJICA SMRTI Nj.K.V. KRALJA PETRA I KARAĐORĐEVIĆA
VEK OD SMRTI KRALjA PETRA I KARAĐORĐEVIĆA
Jan Konjiarek (* 30. januar 1878, Voderadi - † 4. maj 1952, Trnava)
Obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“
IN MEMORIAM - MIROSLAV BIELIK
Predsednik Vučić: Odlučili smo - naš cilj je EU, ali je Kina važan partner
Srbija ostvarila veliki uspeh u oblasti digitalizacije
Predsednik Vučić učestvovao na konferenciji „Mini Šengen“
Selaković: Snažna podrška V4 evropskoj perspektivi zapadnog Balkana
Potpisan Memorandum o saradnji između Privredne komore Srbije i Saveta slovačkih izvoznika - Eksporteri
Obraćanje predsednika Republike Srbije na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija
Ambasador M. Babić je prisustvovao virtuelnoj ceremoniji početka gradnje razvojnog centra i probne proizvodnje pogona firme InoBat
Ambasador Momčilo Babić uzeo učešće na virtuelnoj konferenciji „Dan inovacija“ na kojoj je predstavljena slovačka firma Aliter Technologies
Susret ambasadora M. Babića sa L.Škvarenjinovom, predsednicom Slovačko-srpske asocijacije Dunav, 25. maj 2021.
Ministar Selaković predstavio novu uslugu „e-Konzulat“
Sastanak sa ambasadorom Narodne Republike Kine NJ.E. Sun Lijieom
Susret sa poslanicima Narodne Skupštine Slovačke Republike Janom Valjovom i Milošem Svrčekom
Susret ambasadora Momčila Babića sa počasnim konzulom Srbije u gradu Martinu doc.dr Mojmirom Vrlikom
Ambasador M. Babić položio venac povodom obeležavana Dana pobede, 9. maja 2021.
Vučić: Evropu smatramo našom kućom
Selaković čestitao Dan Evrope Žozepu Borelu
Dnevni list "SME" o uspešnosti vakcinacije u Republici Srbiji
Vakcinacija državljana Srbije iz dijaspore 15. maja u Beogradu
Sastanak sa ambasadorom Ruske Federacije NJ.E. g. Igorom Borisovičom Bratčikovom
Sastanak sa ambasadorom Republike Turske Nj.E. g. Junusom Dimirerom
Predsednik Vučić se sastao putem video linka sa predstavnicima delegacije MMF
Ambasador Momčilo Babić uzeo učešće i obratio se na virtuelnoj konferenciji „Dan inovacija“ na kojoj je najavljena investicija firme InoBat u Srbiju
Sastanak sa regionalnim direktorom Svetske zdravstvene organizacije za Evropu
SZO ocenila impresivnim proces imunizacije u Srbiji
Selaković: Priština istrajava u kampanji mržnje prema srpskom narodu
Selaković: Politički ekstremizam Albanaca na KiM sve jači
Obeležavanje Dana sećanja na stradale u NATO agresiji
Obeležavanje Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - Pogrom na Kosovu i Metohiji
Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije
Selaković: Borba protiv svih oblika kriminala prioritet Vlade Srbije
Republika Srbija u Mesecu Frankofonije
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije izabran za Patrijarha srpskog
Ambasador Momčilo Babić uzeo učešće na virtuelnoj konferenciji „Dan inovacija“ na kojoj je predstavljena slovačka firma Slido
Video povodom Dana državnosti Republike Srbije
Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva, Nj.E. g. Najdžel Bejker posetio je Ambasadu Srbije u Bratislavi
Selaković: Ne odustajemo od članstva u EU
Sastanak sa ministrom spoljnih poslova Slovačke Republike
Vučić: Srbija spremna za dijalog o KiM, ali neće biti ponižavana
Selaković: Prijateljski odnosi Srbije i Slovačke
Sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Srbiji
Sastanak sa ambasadorom Slovačke Republike
Selaković i Gujon čestitali Savindan
Selaković za Politiku: Godina podmlađivanja srpske diplomatije
Odnosi Srbije i Slovačke tradicionalno dobri i prijateljski
Konkurs Ministarstva kulture i informisanja RS za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti prevođenja reprezentativnih dela srpske književnosti u inostranstvu u 2021. godini
Vučić: Srbija po rastu prva u Evropi
Svaki Srbin u dijaspori potencijalni lobista
Selaković: Ove godine novi ambasadori, ali ciljevi isti
Vučić: Srbija ostaje na kursu pobedničke politike stabilnosti
Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU akreditovanih u Srbiji i šefom Delegacije EU
Predsednica Vlade Srbije prva evropska premijerka koja je primila antikovid vakcinu
SAOPŠTENJE MINISTARSTVA SPOLJNIH POSLOVA REPUBLIKE SRBIJE
Selaković sa ambasadorima zemalja Višegradske grupe
Selaković sa rukovodstvom Dunavske komisije u Budimpešti
Brnabić i Borelj: Politički i ekonomski aspekti pregovora
Selaković: Punopravno članstvo u EU ostaje prioritet nove Vlade
Joksimović i Rot o pregovorima Srbije i novoj metodologiji
SAOPŠTENjE MINISTARSTVA SPOLjNIH POSLOVA
Patrijarh Irinej se upokojio u Gospodu
Obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu
Rezultati konkursa za sufinansiranje projekata
Digitalni sadržaji u oblasti kulture
Prijem povodom Dana državnosti R. Srbije, Bratislava, 20. februar 2020.
Оtkrivena bista Nikole Tesle u Slovačkom radiju
Ministar I. Dačić učestvovao na Ministarskom savetu OEBS-a u Bratislavi
Narodna banka Srbije izradila Finansijski vodič za povratnike
„Jasenovački mučenici“ - liturgija, predavanje o logoru u Jasenovcu, izložba slika i koncert hora, u Košicama 8. decembra i Prešovu 9. decembra 2019. godine
Telegram saučešća ministra Dačića povodom nesreće koja se dogodila u Slovačkoj
Ambasada R. Srbije uzela učešće u projektu „Humanitarni diplomatski bazar“, 24. novembra 2019, u Bratislavi
Izložba slika naivnih umetnika iz Kovačice, Banska Bistrica, 4. novembar 2019. godine
Ukinute vize za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Jermenije, nosioce običnih pasoša
Obeležena godišnjica stradanja civila i vojnika u logoru Veliki Međer i vojničkom groblju Petržalka-Kopčani u Slovačkoj Republici, 26-27. oktobar 2019. godine
Slovački poljoprivredni Univerzitet u Nitri dodelio počasni doktorat prof. dr J. Kišgecu
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić tokom posete Slovačkoj položio vence na Srpskom groblju u Velikom Međeru
Ministri Dačić i Lajčak potpisali Sporazum o bavljenju plaćenim poslovima članova porodica zaposlenih u njihovim diplomatskim misijama
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić razgovarao sa slovačkim ministrom Miroslavom Lajčakom
Ambasador M. Babić se sastao sa čelnicima ŽFK Spartak iz Subotice i pružio im podršku u odlučujućem meču za plasman u UEFA Ligu šampiona
Otvorena izložba srpskih ilustratora knjiga za decu u Međunarodnoj ustanovi umetnosti za decu „Bibiana“ u Bratislavi, 1. avgust 2019.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić učestvovao je na neformalnom okupljanju ministara spoljnih poslova država učesnica OEBS-a u Slovačkoj
Koncert Nemanje Radulovića, 7. avgusta 2019. u Staroj tržnici, Bratislava
Studijska poseta antikorupcijskim institucijama Republike Slovačke
Predsednik R. Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na forumu GLOBSEC 2019
Ministar Ivica Dačić učestvovao je na Godišnjem sastanku ministara spoljnih poslova Višegradske grupe i Zapadnog Balkana u Bratislavi
Obeležavanje sto godina od smrti generala M.R.Štefanika
Ambasador M. Babić posetio grad Trnavu i Trnavsku regionalnu privrednu komoru
Skup povodom godišnjice NATO bombardovanja u Trenčianskim teplicama
Mladi Slovaci protiv bombardovanja Srbije
Otkrivanje spomenika srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviću u Modri
Izložba fotografija ,,Hilandar’’ u Trnavi
Proslava Dana državnosti Republike Srbije
Uspešna promocija Beograda i Srbije na 25. Međunarodnom sajmu turizma „ITF SLOVAKIATOUR 2019“
Odluka Vlade Republike Srbije o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Federacije Sv. Kits i Nevis i Republike Palau
Izložba ,,Vernost za vernost – Trenčin i Kragujevac’’ u Ambasadi Republike Srbije u Bratislavi
Izložba radova iz kolekcije Galerije 73 u Pistorijevoj palati u Bratislavi
Poseta Ane Brnabić predsednika Vlade Republike Srbije Slovačkoj Republici, 11. decembra 2018. godine
Promocija knjige „Slovačka naivna likovna umetnost u Srbiji, Etnološko-antropološka studija izraza identiteta“ i otvaranje izložbe naivnih slikarki iz Kovačice u Narodnoj banci Slovačke
Obeležavanje Dana primirja u Prvom svetskom ratu
Predstavljanje srpskih pisaca na Međunarodnom sajmu knjiga u Bratislavi
Ambasador M. Babić razgovarao sa D. Čaplovičem, poslanikom i predsednikom Poslaničke grupe prijateljstva sa Srbijom
Ambasador M. Babić se sastao sa R. Rašijem, potpredsednikom Vlade Slovačke
Izložba srpskih naivnih umetnica na Filozofskom fakultetu u Nitri
Obeležavanje stogodišnjice kraja Prvog svetskog rata, Bratislava – Petržalka, 1. novembar 2018. godine
Sastanak ambasadora M. Babića sa državnim sekretarom Ministarstva životne sredine N. Kurilom
Ukinute vize za državljane Antigve i Barbuda, Grenada, Komonvelt Dominika i Trinidad i Tobaga
Obeležena godišnjica stradanja civila i vojnika u Logoru Veliki Međer i vojničkom groblju Petržalka u Slovačkoj
Poseta DS N. Stevanovica Slovackoj: Srbija unapređuje ekonomsku i političku saradnju sa Slovačkom
Prezentacija knjige "Dečak iz graška"
Odluka Vlade Islamske Republike Iran o stavljanju van snage bezviznog režima za državljane Republike Srbije, nosioce običnih pasoša
Odluka o prestanku važenja Odluke o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane IR Iran, nosioce običnih pasoša
Poseta srpskom groblju u Velikom Međeru
Poseta Zaštitnika građana g. Zorana Pašalića Slovačkoj i Ambasadi R. Srbije u Bratislavi
Ambasador M. Babić je imao sastanak sa bivšim predsednikom Slovačke I. Gašparovičem
Ambasador M. Babić je odao poštu žrtvama holokausta
Ambasador M. Babić obišao most Slobode i susreo se sa njegovim idejnim tvorcem inženjerom i arhitektom M. Belačkom i glavnim tehničarem K. Konečnim
Uspostavljanje saradnje između Univerziteta Konstantina Filozofa u Nitri i srpskih obrazovnih institucija
Ambasadu Srbije je posetila delegacija inicijatora za postavljanje spomenika N. Tesle u Bratislavi i M.R. Štefanika u Beogradu
Bivši predsednik Slovačke R. Šuster u poseti Ambasadi Srbije
Centralna manifestacija posvećena obeležavanju 74. godišnjice od početka Slovačkog narodnog ustanka SNP u Banjskoj Bistrici, 29. avgusta 2018. godine
Obeležavanje 74. godišnjice Slovačkog narodnog ustanka SNP u Bratislavi, 27. avgust 2018. godine
Obeležavanje 74. godišnjice slovačkog narodnog ustanka u Trenčinskom samoupravnom regionu, 25. avgust 2018. godine
Ambasada Republike Srbije je učestvovala na humanitarnom takmičenju tradicionalnih supa i čorbi koje je održano u Trnavi
Turistička promocija Srbije, Vojvodine, Beograda, Novog Sada i Niša u Bratislavi i Martinu, od 9. do 12. jula 2018. godine
Izložba o rezultatima saradnje Kina + 16 zemalja centralne i istočne Evrope
Predaja akreditivnih pisama ambasadora Srbije prof. dr M. Babića predsedniku Slovačke A. Kiski
Bilateralne konsultacije konzularnih službi Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije i Ministarstva inostranih i evropskih poslova Slovačke Republike, Bratislava, 14. jun 2018. godine
Poseta predsednika Narodne skupštine Slovačke Republike A. Danka Republici Srbiji, 6. i 7. juna 2018.
Istorijsko obraćanje Andreja Danka predsednika Narodne skupštine Slovačke Republike u Narodnoj skupštini Republike Srbije, 7. juna 2018. godine
Dodeljivanje počasnog doktorata prof. dr Džozefu Vangu na Univerzitetu Komenski u Bratislavi
Obeležavanje stogodišnjice stradanja slovačkih vojnika tokom Prvog svetskog rata u Kragujevcu, Trenčin, 7. jun 2018. godine
Održano 8. zasedanje Mešovitog komiteta za ekonomsku saradnju između Republike Srbije i Slovačke Republike, 4. i 5. juna 2018. godine u Bratislavi
UKINUTE VIZE ZA DRŽAVLjANE REPUBLIKE BURUNDI
UKINUTE VIZE ZA DRŽAVLjANE REPUBLIKE AZERBEJDžAN, NOSIOCE OBIČNIH PASOŠA
Izložba slovačkog naivnog slikarstva iz Srbije u sedištu UN u Njujorku
Promocija knjige „Evangelistička crkva Slovaka u Srbiji“, 13. maj 2018. u Bratislavi
DANI STARE PAZOVE U BRATISLAVI 2018, 11. – 12. MAJA 2018.
Obeležavanje Dana pobede i 73 godine od okončanja Drugog svetskog rata
Obeležavanje Dana pobede nad fašizmom
Obeležavanje 99. godišnjice pogibije generala dr Milana Rastislava Štefanika
Izložba slika majstora naivnog slikarstva iz Kovačice u Bratislavi
Obeležavanje 99. godišnjice pogibije generala dr Milana Rastislava Štefanika
Predaja kopija akreditivnih pisama ambasadora Republike Srbije prof. dr Momčila Babića državnom sekretaru u Ministarstvu inostranih i evropskih poslova Republike Slovačke Lukašu Parizeku
Obaveštenje o stupanju na snagu Zakona o dopunama Zakona o državljanstvu Republike Srbije i Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana, 3. maj 2018. godine
Informacija o novoj platformi za praćenje programa javnog medijskog servisa Radio-televizije Srbije, 19. mart 2018. godine
Odluka Vlade St. Vinsenta i Grenadina o ukidanju viza za državljane Republike Srbije, nosioce svih pasoša, 13. mart 2018. godine
Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Gruziju, nosioce običnih pasoša, 13. mart 2018. godine
Odluka Vlade Republike Kolumbije o ukidanju viza za državljane Republike Srbije, nosioce svih pasoša, 13. mart 2018. godine
Oproštajni prijem ambasadora Republike Srbije Šanija Dermakua kod prve državne sekretarke u Ministarstvu finansija Slovačke Republike Dane Meager, Bratislava, 16. februar 2018. godine
Oproštajni prijem ambasadora Republike Srbije Šanija Dermakua kod državnog sekretara u Ministarstvu inostranih i evropskih poslova Slovačke Republike Lukaša Parizeka, Bratislava, 15 februar 2018. godine
Ministar odbrane SR Peter Gajdoš razgovarao sa srpskim ambasadorom Šanijem Dermakuom Bratislava, 13. februar 2018. godine
Prijem povodom Dana državnosti R. Srbije Bratislava, 12. februar 2018. godine
Информација о укидању виза за улазак у Републику Србију за држављане Komonvelta Bahami, Barbadosa, Jamajke, Svetog Vinsenta i Grenadina, Republike Paragvaj i Republike Kolumbije
Oproštajni susret ambasadora Š. Dermakua sa ministrom rada, socijalnih pitanja i porodice Slovačke Janom Rihterom, 7. februar 2018. godine
Otvaranje samostalne izložbe Pavela Hajke Bratislava, 6. februar 2018. godine
Otvaranje izložbe akademskog slikara Mihala Đurovke u galeriji Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, 5. februar 2018. godine
Informacija o uslovima zapošljavanja državljana Republike Srbije u Slovačkoj Republici
Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Gvatemale, nosioce diplomatskih i službenih pasoša
24. Međunarodni sajam turizma u Slovačkoj – ITF SLOVAKIATOUR Bratislava, 25-28. januar 2018. godine
Otvaranje Konzulata Republike Srbije u gradu Martinu na čelu sa počasnim konzulom dr Mojmirom Vrlikom, 22. januar 2018. godine
Отварање ретроспективне изложбе Јана Бачура „Степенице живота“ у Братислави 15. јануара 2018. године
Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Surinam, nosioce svih pasoša
Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Gvineje Bisao, nosioce svih pasoša
Informacija o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Indije, nosioce običnih pasoša
I nju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Islamske Republike Iran, nosioce običnih pasoša
Odluka o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Indonezije za nosioce običnih pasoša
Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Tajland o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša – stupanje na snagu
Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Indonezije o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša – stupanje na snagu
Informacija o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Republike Indije, nosioce običnih pasoša
Informacija o ukidanju viza za ulazak u Republiku Srbiju za državljane Islamske Republike Iran, nosioce običnih pasoša
DAN SEĆANjA NA PROGNANE I STRADALE U VOJNO-POLICIJSKOJ AKCIJI „OLUJA"
Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Slovačke Republike o saradnji u oblasti odbrane
Poziv za prijavu potraživanja po osnovu devizne štednje
OGLAS ZA PRUŽANjE USLUGA U CILjU OTUDjENjA NEPOKRETNOSTI – OTUDjENjA DIPLOMATSKE NEPOKRETNE IMOVINE U NjUJORKU (SJEDINjENE AMERIČKE DRŽAVE), TOKIJU (JAPAN), BONU (NEMAČKA) I BERNU (ŠVAJCARSKA)
Odluka Vlade Republike Srbije o ulasku bez viza nosioca stranih putnih isprava
Arhiva vesti